Vremenske prilike i hladnoća natjerale su nas da se toplo odjenemo, upalimo grijanje i iz toplih soba gledamo mraz.
Zapitali smo se što sad rade životinje, gdje se one sklone, gdje pronalaze hranu?
Da bi preživjele zimu, moraju se dobro pripremiti. Tako neke od njih prespavaju čitavu zimu u dubokom snu koji nazivamo hibernacija.
Najpoznatiji zimski spavač je medvjed, a tu su još i šišmiši, žabe, zmije i neki kukci.
Cilj nam je bio zadovoljiti dječji interes za različitim vrstama životinja koje spavaju zimski san i kako preživljavaju zimu, te omogućiti djeci da steknu određena znanja i predodžbe o zimskom snu te ih upoznati sa karakteristikama i osobitostima zimskog sna i životinja koje spavaju zimski san.
Tako su upoznali nove pojmove kao što su zimski san, hibernacija, usvojili znanja o različitim vrstama životinja, njihovih životnih navika, čime se hrane poput medvjeda, vjeverice, zmije, žabe, ježa, kornjače, bubamare. Utjecali smo na razvoj vizualne percepcije različitim fotografijama, enciklopedijama, pričama, knjigama. Razvijali smo dječju maštu, likovne i glazbene kompetencije (kaširanje, bojanje, rad sa neoblikovanim materijalom) razvijati finu motoriku šake i prstiju (ljepljenje, rezanje škaricama, presavijanje papira, igra lješnjacima, pinceta hvat). Stvarali smo uvjete za zajedničku igru i suradnju..
Sakupljali smo prirodne materijale: lišće, kestene, orahe, žireve, grančice te otpadne materijale: kutije i kartone koji su nam poslužili za izradu centra Zimski spavači. U njemu su djeca uživala u istraživanju i igri.
Svaku aktivnost popratili smo pričama, pjesmicama i recitacijama.
Likovne radove djece smo spojili u knjižicu „Tko spava zimski san?“ koju je dobilo svako dijete.
